Prema rezultatima najnovijeg istraživanja ljudi su najiskreniji i najetičniji ujutro. Kako energija tokom dana opada, tako se i iskrenost smanjuje.
Stručnjaci su testirali tkz 'učinak jutarnje moralnosti’ na uzorku od 327 muškaraca i žena. Sudionici studije su pokazali i do 50 posto veću vjerovatnost laganja u popodnevnim, u odnosu na jutarnje sate.
Istraživači s Harvarda i univerziteta u Utahu proučavali su 'učinak jutarnjeg morala' dajući niz testova grupi od 327 muškaraca i žena .
U jednom od testova, sudionici su zamoljeni da riješe matematičke probleme i da nakon toga izvijeste koliko su imali tačnih zadataka, pri tome zaradivši naknadu za svaki tačan odgovor.
Nisu znali da su neki od zadataka nerješivi, što ih je činilo lako uočljivim ukoliko je osoba lagala. Rezultati su pokazali da su sudionici nedvosmisleno više lagali u popodnevnim nego u jutarnjim satima.
Ovisno o tipu testova, ljudi imaju između 20 i 50 posto veću vjerovatnost da varaju nakon ručka.
Stručnjaci vjeruju da je 'učinak jutarnje moralnosti’ povezan sa našim tijelom, nivoom energije, koja neminovno opada kako dan odmiče.
U drugom testu, poslijepodnevni sudionici su, za malu finansijsku dobit o broju tačaka koje su mogli vidjeti na zaslonu računara, pokazali čak dva i pol puta veću vjerovatnost laganja u odnosu sudionike iz jutarnjeg testa.
I u trećem testu, od skupine ispitanika je zatraženo da ispuni prazan prostor u riječi '__ RAL'. U jutarnjim satima sudionici su više koristili riječ 'moral', a popodne su bili skloniji riječi " koral".
Autori studija - Maryam Kouchaki i Isaac Smith su također otkrili da doba dana utječe posebno na poštene ljude.
Dok su oni koji su osjećali malu krivnju dok lažu podjednako lagali i ujutro i popodne, oni s višim etičkim standardima skloniji su laganju tek kasnije tokom dana.
Autori kažu da "rezultati ukazuju na to da doba dana može dovesti da toga da dobri ljudi imaju sistemski problem da da djeluju moralno".
Prethodne studije su pokazale da oni koji imaju hroničan nedostatak sna pokazuju veću tendenciju za gubitak samokontrole.
Međutim, autori najnovijeg istraživanja kažu da su dokazali da su stres i umor uzroci gubitka samokontrole i da ćemo radi toga vjerovatnije više lagati.
"Ljudi koji žele donositi moralne odluke moraju biti svjesni onoga što ih čini osjetljivijim na laž.”
Stručnjaci su testirali tkz 'učinak jutarnje moralnosti’ na uzorku od 327 muškaraca i žena. Sudionici studije su pokazali i do 50 posto veću vjerovatnost laganja u popodnevnim, u odnosu na jutarnje sate.
Istraživači s Harvarda i univerziteta u Utahu proučavali su 'učinak jutarnjeg morala' dajući niz testova grupi od 327 muškaraca i žena .
U jednom od testova, sudionici su zamoljeni da riješe matematičke probleme i da nakon toga izvijeste koliko su imali tačnih zadataka, pri tome zaradivši naknadu za svaki tačan odgovor.
Nisu znali da su neki od zadataka nerješivi, što ih je činilo lako uočljivim ukoliko je osoba lagala. Rezultati su pokazali da su sudionici nedvosmisleno više lagali u popodnevnim nego u jutarnjim satima.
Ovisno o tipu testova, ljudi imaju između 20 i 50 posto veću vjerovatnost da varaju nakon ručka.
Stručnjaci vjeruju da je 'učinak jutarnje moralnosti’ povezan sa našim tijelom, nivoom energije, koja neminovno opada kako dan odmiče.
U drugom testu, poslijepodnevni sudionici su, za malu finansijsku dobit o broju tačaka koje su mogli vidjeti na zaslonu računara, pokazali čak dva i pol puta veću vjerovatnost laganja u odnosu sudionike iz jutarnjeg testa.
I u trećem testu, od skupine ispitanika je zatraženo da ispuni prazan prostor u riječi '__ RAL'. U jutarnjim satima sudionici su više koristili riječ 'moral', a popodne su bili skloniji riječi " koral".
Autori studija - Maryam Kouchaki i Isaac Smith su također otkrili da doba dana utječe posebno na poštene ljude.
Dok su oni koji su osjećali malu krivnju dok lažu podjednako lagali i ujutro i popodne, oni s višim etičkim standardima skloniji su laganju tek kasnije tokom dana.
Autori kažu da "rezultati ukazuju na to da doba dana može dovesti da toga da dobri ljudi imaju sistemski problem da da djeluju moralno".
Prethodne studije su pokazale da oni koji imaju hroničan nedostatak sna pokazuju veću tendenciju za gubitak samokontrole.
Međutim, autori najnovijeg istraživanja kažu da su dokazali da su stres i umor uzroci gubitka samokontrole i da ćemo radi toga vjerovatnije više lagati.
"Ljudi koji žele donositi moralne odluke moraju biti svjesni onoga što ih čini osjetljivijim na laž.”